18.08.2010 Girjerádjosa árdnaáiti šaddá goarrunsearvin

Eanodaga girjerádjosa čiegain gávnnat vaikko maid ja vaikko makkár dárbbuid várás. Boares ártnat (dávvirat) ja ođđa, varas girjjiid sáhtát gávdnat hilduin bálddabálddalaga, vaikko heittogeamos “girjeboaranat” fárrejitge dál ođđa ruktui. Soffáide ja goarrunsearvvi olbmuide galgat dál gávdnat girjerádjosis saji.  Eanodaga girjerájus lei dán geasi rabas olles geasi. Astetgo Eanodaga áŋgiris lohkkit geassebargguideaset gaskkas girjerádjosii girjjiid lohkat, vai leago girjerájus áibbas guoros?
– Olbmot leat fitnan dáppe molsašuddi mearis. Muhtimat leat sihkkarit muitán ahte girjerájus lea leamaš gitta guokte  maŋimuš geasi, ja várra danne olbmot eai leat fitnan dáppe. Maiddái dat, go gielddadállu lea leamaš gitta, lea sáhttán váikkuhit áššái, girjerájusbargi Anneli Aro smiehtada.
– Leathan máŋga stuora girjerádjosage leamaš gitta geasset, ja sihkkarit dange dihte ollugat leat várra jurddašan, ahte misge lea gitta, girjerájusbargi Pirjo Salonen dievasmahttá.
Dál girjerádjosis bossot ođđa biekkat, dannego jođus lea stuora bargu danne  go garra eallima eallán girjeboaranat leat báhcime ealáhahkii.  
– Munnos Pirjoin lea ulbmil bidjat moadde jagi geahčen eret boares, billuhuvvan girjjiid. Mannan jagi álggiime dáinna bargat ja dál leat joatkán, Aro muitala.
Girjerádjosis leat dál sullii 40 000 materiálaovttadaga ja 2 000 ovttadaga boahtá juohke jagi lasi. Hildut leat nappo spaggadievva  ja danne háliiditge bidjat eret muhtin boares girjjiid vai oažžut eambbo saji. Vuorkkáid sevdnjes čiegaide boares, ráhkes girjjit eai goittotge báze, muhto daidda geahččaletne buoremus lágiid mielde álo gávdnat ođđa ruovttu.
 
Goarrunsearvi ja neahttabláđit

Ođđa materiálaid lassin girjerádjosis dárbbašit saji maiddái ođđa dárbbuide.
– Mis livččii ulbmil dál čakčat álggahit dáppe girjerádjosis doaimma, mii lea dego dološ áiggi goarrunsearvvis lei. Dat lea oassi Muonáin álggahan prošeavttas, man ulbmil lea oažžut eambbo olbmuid fitnat girjerádjosis. Jurddan lea bovdet olbmuid girjerádjosii ovdamearkka dihte duddjot, guldalit jietnagirjjiid ja ságastallat vaikkobat girjjiid birra. Sihkkarit maid Muonásnai finaše olbmot dáppe ja dáppe olbmot finaše maid Muonás, ja muhtumin sáhtášeimmet bovdet deike muhtin gussiid maid. Máŋggakultuvrralašvuohta ja biebmoárbevierut leat sihkkarit maid mielde muhtin ládje dán prošeavttas, Aro logahallá.  
Prošeavtta jurddašettiin leat láhčime saji girjerádjosis earret eará soffái, nu ahte girjerádjosis leat boahtteáiggis vuordimis ráfálaš lohkanbottut.
Sudno mielas eanodatlaččat dihtet oalle bures daid girjerájusbálvalusaid birra mat fállojuvvojit neahta bokte, dego mot sáhttá ođastit girjji luoikkaheami ja maid sáhttá diŋgot/várret girjji neahta bokte. Jus čuožžilit váttisvuođat, de dalle girjerádjosa bargoveahka áinnas du veahkeha bálvalusaid geavaheamis.  Aviisamáilmmi vejolašvuođaid fuomášeamis livččii várra buoridanmunni.
– Máŋgasat eai várra dieđe, ahte aviissaidge sáhttá luoikkahit earret ođđaseamos aviissa. Lassin mis lea vejolašvuohta geavahit   ePress-aviisabálvalusa. Das sáhtát lohkat dihtoris Suoma iešguđet aviissaid daid almmuhanbeaivve. Lappi aviissat eai dađibahábut leat gávdnomis dán bálvalusas, muhto luli eanangodde- ja báikkálaš aviissat gávdnojit juo ollu, Aro muitala.
Girjerádjosii oažžut ođđa girjjiid vahkkosaččat ja golggotmánus oažžut ođđa girjjiid juobe nuge ollu go 99 stuhka. Girječoakkáldat stuorru maid muhtumin go priváhta olbmot skeŋkejit girjjiid girjerádjosii. Muhtin girjjiid goittotge dárbbašivčče eambbo.
– Jus muhtin man nu siva geažil háliidivččii skeŋket Päätalo čállin girjjiid, de daid válddášeimmet áinnas vuostá. Girjerádjosa  Päätalo girjjiid leat juo nu ollu ja bures lohkan, ahte muhtin girjjiid ii sáhte šat lohkat, Salonen muitala.